Tehnologija starog Rima

Rimski vodovod (akvedukt) Pont du Gard (fr. za Most preko rijeke Gard) u Francuskoj je dio rimskog vodovoda koji je donosio vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr.
Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj).
Primjer starorimske žetelice.
Prikaz rezanja kamena (antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija.
Drvena vodenička kola u rudniku Rio Tinto (Španjolska) su dizala vodu s dna na površinu svladavajući visinsku razliku od 30 metara.
Primjer starorimskog stakla iz 4. stoljeća.
Prikaz starorimskog kormila.
Starorimska dizalica Pentaspastos ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma.
Apijski put (latinski i talijanski: Via Appia) je jedan od najstarijih i strateški najvažnijih puteva koje je sagradila Rimska Republika. Spajao je Rim s Brindisijem u Apuliji, na jugoistoku Italije.
Prikaz Latinskog jedra iz 3. stoljeća.
Voda teče ispod drvenog kotača.

Tehnologija starog Rima je dala najveće tehničare i inženjere antičkoga svijeta i neki čak kažu da je sama rimska civilizacija jedno veliko tehničko postignuće. Činjenica da je stari Rim dao nama poznate inženjere, od kojih su neki pisali knjige (što uopće nije bilo uobičajeno za inženjere), poput Vitruvija i Frontina (oko 40. – 103.) sama po sebi svjedoči o važnosti inženjerstva i tehnologije za rimsku civilizaciju. Građene su popločene ceste, javne zgrade, sportski objekti i akvadukti. U tom razdoblju nije bilo većih otkrića u tehnologiji, ali su postojeća umijeća i naprave razvijena i poboljšana za uporabu u velikim razmjerima. Rimljani su bili veliki improvizatori, bitno su poboljšali postojeću tehnologiju, ali su dali tek rijetke nove izume. Manje uzvišen izum, ali ne i manje važan za rimsku civilizaciju, je cement, koji je bio ključna nova tehnologija koju su uveli Rimljani, a koja je gradnju od kamena učinila mnogo jednostavnijom i jeftinijom, što je doslovno zacementiralo širenje Rimskoga carstva. Dok je rimska tehnologija cvjetala, rimske znanosti gotovo da i nema. Vrlo je malo djela prevedeno s starogrčkog. Rimljani nisu cijenili grčku matematiku, znanosti i učenost u cjelini. Rim nije dao znanstvenike. To zbunjuje one koji smatraju da su znanost i tehnologija uvijek i nužno povezane.[1]

  1. Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search